ИздвојеноКултура

HERCEGNOVSKI RJEČNIK ROMANIZAMA MARINE STANIŠIĆ PREDSTAVLJEN BEOGRADSKOJ PUBLICI

U Muzeju nauke i tehnike u Beogradu sinoć je predstavljen  HERCEGNOVSKI  RJEČNIK ROMANIZAMA – SJEVEROZAPADNI DIO BOKE, JUŽNA REGIJA CRNE GORE, autorke Marine Stanišić. Beogradska promocija je uslijedila nakon predstavljanja knjige u Herceg Novom i Kotoru, a ispratilo je preko 150 posjetilaca, Novljana i Beograđana.

Prof. dr Ratko Božović koji je jedan od recenzenata knjige, napisao je  da je  Marini Stanišić u ovom značajnom poduhvatu od pomoći bila  „mediteranska osećajnost, romansko obrazovanje i jezički rafinman”. Na promociji u Beogradu kazao je da je malo knjiga koje su ovakve, da je vrijedno što se pojavila i da je vrijeme  da bude dio identiteta bokokotorskog, prije svega novljanskog. On je ocijenio da je mnogo truda i vremena bilo potrebno da se napiše jedna ovakva knjiga.

-Ovo radi jedan institut, mnoštvo ljudi koji su upućeni u jedan ovakav posao. Ono što je uradila Marina ima  čudesnog altruizma. Ona je sve te riječi pronašla, pa ih je označila, pa ih je onda ozračila, pa ih je bliže odredila sa sintagmama i sa  rečenicama preko kojih doznajemo kako funkcionišu u samom jeziku, u samoj rečenici –rekao je prof. Božović ističući da je Marina Stanišić zabilježila jedan jezik da bude zapamćen onakav  kakav jeste i koji bi trebalo da bude  putokaz za mlade ljude ka upoznavanju svoje prošlosti.

-To je knjiga koja traje, koja je važna i značajna, prosto zato što je  urađena veoma dobro i spremljena kao najljepši vrt  u kome sve stoji na svom mjestu. Staze su zapravo one preko kojih mi osjećamo mirise tog jezika i izgled tog jezika i sve ono što su polivalentne vrijednosti tog jezika –zaključio je prof. dr Ratko Božović.

Iza leksikografskih djela najčešće stoje potpisane institucije, leksikografska su djela zbog svoje kompleksnosti najčešće djela grupe autora, kazao je  prof. dr Vladimir Roganović naglasivši da je Marina Stanišić pokazala upornost, hrabrost i znanje stvarajući  jedan lijep zaliv od riječi i njihovih tumačenja.

-Samo onaj učenjak koji se makar jednom latio pera vođen namjerom da sačini djelo praktične leksikografije može istinski da pojmi težinu tog nauma. Samo mali dio tih leksikografskih poduhvata dočeka tu sreću da bude završen i da bude objavljen. Srećom to nije slučaj sa rječnikom Marine Stanišić koja je pred čitaocima a to je već poduhvat svoje vrste –kazao je prof. Roganović.

Marina Stanišić je , rekao je on, imala pouzdani oslonac u djelima vrlih prethodnika: Petra Skoka , Srđana Musića i Vesne Lipovac.

-Iako je ta leksikografska soba, prostorom  široka, raspored elemenata  je taj koji je čini uređenom ili neuređenom, skladnom ili bezobalnom. Adekvatan suodnos između prikazanog i izostavljenog nužno je uspostaviti slijedeći trag dobre leksikografske prakse, onih sa leđa čuvenih francuskih enciklopedista Dalambera i Didroa iz 1751. godine i njihovih prethodnika koji nisu imali sreće za takav poduhvat i naravno nastavljača koji se širom svijeta bave izradom rječnika, leksikona i enciklopedija. Marina Stanišić načinila je valjan i reprezentativan izbor  između prikazanog i izostavljenog-rekao je dr Roganović.

Svaki je rječnik leksikografska priča za sebe, i zato putevi njihove realizacije nisu nikada istovjetni, a kako je dr Roganović ocijenio, Marina Stanišić našla je put  do svog rječnika.

-Dok sam čitao neke odrednice rječnika one su me asocijativno vodile u reminiscencije, u neka davna, možda i ljepša vremena koje smo živjeli na obali zaliva. Zato mi se činilo da na korici Rječnik romanizama Marine Stanišić može da stoji naslov Rječnik romantizama  -zaključio je prof. Roganović.

Književnik Nikola Malović  ocjenio je da je Marina Stanišić napisala  rječnike, jer je knjigu podijelila na  šest poglavlja: Dični Novljani i Novljanke, Novi grad – bokeški dom, palace, crkve, vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete; Čuvena aromatična novska kužina; Flora i fauna Boke; More-modri rumor vječnosti i Novske zanimacije, rabote i divertiškanja.

-Knjiga sadrži šest tematskih cjelina uz adekvatnu akcentuaciju, etimologiju i bogate primjere i u toj mjeri se njen rječnik razlikuje od rječnika Srđana Musića. Primjeri su ono u čemu se Marina podvizavala i kao pisac.  Niko nije govorio na promocijama u Herceg Novom i Kotoru o tome da knjiga vrvi i od humora-kazao je Malović, naglašavajući i da je Marina napisala dvije knjige u jednoj rječnik, a drugoj  istoriju Herceg Novog.

Novinarka Vitka Vujnović, koja je bila i moderator promocije, istakla je da je Marina Stanišić riječi sabirala  cijelog  života, godinama ih bilježila, akcentovala, objašnjavala,  dodajući priče tamo gdje su riječi to tražile i zasluživale.

-Dična Bokezica, diplomirani filolog, humanista, učesnica svih novskih stađunskih fešti, autorka još dvije knjige, prijatelj iznad svega. Tiha kao njen Novi u septembarsko predvečerje a duše treperave kao cvijet bogumile kada ga dotakne maestral. Međutim, s druge strane, istrajna  i snažna u čuvanju onog najboljeg u nama –kazala je Vujnović.

Autorka je objasnila da se na prikupljanje zaboravljenih riječi i objavljivanje knjige odučila da bi  sačuvala i odnjegovala naše lingvističko bogatstvo, svekoliku bokešku riznicu, kako bi ih učinila što više dostupnim, posebno mlađoj populaciji.

 

Beogradsku promociju Hercegnovskog rječnika romanizama muzički je obojio Batrić Bato Kontić, a posjetioci su imali priliku i da uživaju u bokeškim i Marininim gulozecama, od priganica, roštula, kanapea, pa do desetak vrsta torti uključujući i  Perašku.

Tags

Повезане Вијести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Back to top button
Close