КултураРазговори

ORGANIZOVANIJA BRIGA O KULTURNOJ BAŠTINI GRADA

Iza brojnih izložbenih aktivnosti Galerije Josip Bepo Benković ostaje godinama skriven posao restauratora i konzervatora. Njihov rad se rijetko vidi, a nemjerljivo je značajan za kulturnu baštinu.

– Odjeljenje galerije u kome radi i moj kolega  Aleksandar Vukasović je do 2008. godine  obavilo u crkvi Sv Tome u Trebesinu, kompletnu restauraciju  i konzervaciju ikonostasa, crkvu Sv Nikole u Lučićima i Baošićima, kao i Sv Jovana u Kalimožu – podsjetio je Goran Skrobanović. Sve je onda poprilično stalo, nedostajalo je i novca i volje. Sada opet pokrćemo stvari, nabavili smo  najbolji  materijal za konzervaciju i restauraciju.

Ministarstvo kulture pri kojem je Direktorat spomenika kulture i Centar za konzervaciju i arheološka istraživanja, insistiraju sada da javne ustanove preuzmu poslove koje su do sada radili Zavodi za zaštitu Kotor i Cetinje. Tako su hercegnovske crkve kojih ima 89, od kojih je 75 pravoslavnih i 14 katoličkih proglašene kulturnim dobrom, kao i stari grad sa 410 objekata. Biće zaštićene i zgrade koje su rađene po projektu Nikole Dobrovića.

-U revarolizaciji smo tražili da se zaštiti i ono što je kulturno dobro 20. vijeka: zgrada Pošte, dodatak Opštine, odnosno arena, koje su biseri arhitekture šezdesetih godina, Dječije odjeljenje Instituta. Inicijative su prihvaćene kao i inicijativa za novske mostove, koje je pokrenula Olivera Doklestić. U kulturna dobra bi trebalo uvrstiti i stećke u Mojdežu. Zanimljivo je da je Hotel Boka već uvršten u kulturno dobro, a uvijek ga možemo obnoviti po projektu Momčila Tapavice – navodi Skrobanović, koji smatra da treba sve istorijske spomenike vratiti i postaviti na mjesta gdje su nekada stajali.

-Mnogi Novljani ne znaju da je na Sahat kuli za 10 godina ujedinjenja, 1928. godine postavljen grb Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koji je sada u Muzeju. Radio ga je samouki lokalni vajar Balabušić i odlično uradio. Vratio bih  i to i sve što je dio istorije Herceg Novog.

Skrobanović kaže da on lično priželjkuje obnovu trvđave Citadela.

– Mi imamo kamen koji je pao za vrijeme zemljotresa, i svaki je tu. Kada se osuši dio obalnog područja, može se obilježiti svaki kamen, a ako bi neki zafalio znamo odakle je uziman materijal za Citadelu. Vjerujem da bi tu našli i rimsko utvrđenje – zaključuje Goran Skrobanović i dodaje da bi uložen novac za restauraciju Citadele, bio neznatan u odnosu na ono što bi grad dobio.

 

Tags

Повезане Вијести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Back to top button
Close